Sedamnaesti put ove godine Vlada je odlučila da se zaduži na unutrašnjem tržištu. Građane koji redovno čitaju službeni glasnik, obavjestila je da ih zadužuje za 25 miliona marka na sedam godina, po kamati od 4,5 odsto. Tako se vlada obveznicama na tri, pet, sedam ili deset godina ove godina zadužila 256 miliona.Još 50 posudila je od MMF-a i 176 kratkoročno prodajom trezorskih zapisa. Kad se sve sabere (482 mil. KM) opet nije dovoljno, jer će joj do kraja godine nedostajati još 80 miliona da zatvori budžetski plan. Ekonomisti ističu da se svakog mjeseca po dva puta zadužujemo najskuplje u okruženju sa kamatom oko 4 odsto. Vlada Federacije poslednje obveznice prodala je u maju ove godine i to po kamati od 1,7 odsto.
Sedamnaesti put ove godine Vlada je odlučila da se zaduži na unutrašnjem tržištu. Građane koji redovno čitaju službeni glasnik, obavjestila je da ih zadužuje za 25 miliona marka na sedam godina, po kamati od 4,5 odsto.
Tako se vlada obveznicama na tri, pet, sedam ili deset godina ove godina zadužila 256 miliona. Još 50 posudila je od MMF-a i 176 kratkoročno prodajom trezorskih zapisa. Kad se sve sabere (482 mil. KM) opet nije dovoljno, jer će joj do kraja godine nedostajati još 80 miliona da zatvori budžetski plan. Ekonomisti ističu da se svakog mjeseca po dva puta zadužujemo najskuplje u okruženju sa kamatom oko 4 odsto. Vlada Federacije poslednje obveznice prodala je u maju ove godine i to po kamati od 1,7 odsto.
“U svakom slučaju zaduženost Republike Srpske je veća nego zaduženost u Federaciji tako da samim tim investitori procjenjuju kao rizičnije ulaganje u obveznice Republike Srpske”, rekao je za ATV Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista “Swot”.
Osim što ovaj vid zaduzivanja poreske obveznike skupo košta, ekonomisti upozoravaju da ispašta i realni sektor. Krediti privredi smanjuju se iz godine u godinu otkad je država počela da preferira kreditiranje budžetske potrošnje.
“Banke su postale vrlo probirljive i selektivne u vezi plasmana i najdraže kupuju obveznice i trezorske zapise. Može se vrlo lako zaključiti da oni nisu zainteresovani za preuzimanje mnogo većeg rizika za manji prinos i da posluju sa privredom u nešto intenzivnijem obliku nego što je to do sada”, rekao je ekonomista Goran Radivojac.
Ministar finansija za komentar nije imao vremena, a u strategiji upravljanja dugom Vlada je zaključila da je sve pod kontrolom i da se aktuelno zaduživanje može nastaviti i narednih godina. Ozbiljnijom analizom održivosti duga Srpske bavila se jedino Glavna služba za reviziju i zaključila da ministar nije u pravu. Srpskoj predstoje dvije teške godine, a na otplatu dugova 2018. otići će više od 900 miliona maraka ili polovina redovnih prihoda. Ako brojke Vlade o privrednom oporavku i narednih godina propadnu, revizori upozoravaju da taj novac neće biti moguće nabaviti.
Navedene projekcije nisu bile pouzdane u prethodnom periodu, posebno one o rastu BDP-a koje su bile precjenjene. Ukoliko se projekcije rasta BDP-a, izvoza i budžetskih prihoda ne ostvare u narednom trogodišnjem periodu, stvari mogu biti još nepovoljnije po Republiku Srpsku. Imajući u vidu neizvjesnost i uslovljenost pozajmljivanja kod međunarodnih kreditora, te ograničenost kapaciteta domaćeg tržišta kapitala, postoji rizik nemogućnosti pribavljanja potrebnih sredstava, a u kontekstu velikog rasta potreba za finansiranje budžeta.
Ukupni dug Republike Srpske u petogodišnjem periodu kojim se bavila revizija porastao je za više od trećine. Na kraju 2015. dostigao je 5,3 milijarde maraka.